Gröningov savez

Nada za slobodno djelovanje preko Saveza

Bruno Gröning haelt eine Gemeinschaftsstunde abKako bi, usprkos zabrani iscjeljivanja, mogao pomoći što većem broju ljudi, Bruno Gröning je već početkom 50-ih godina osnovao Zajednice. Držao je tamo samo predavanja, uloživši svu svoju energiju u prenošenje svojeg znanja tražiteljima pomoći.

Zakonska zaštita i renomirano Predsjedništvo

Bruno je dana 22. studenog 1953. godine osnovao u Murnau/Seehausenu Gröningov savez kao krovnu organizaciju. Savez je trebalo upisati u Registar društava i tako zakonski zaštititi djelovanje Brune Gröninga. Tako bi se napokon spriječio daljnji sukob sa Zakonom o iscjeliteljima i terapeutima.

U Predsjedništvo Gröningovog saveza pripadali su, pored ostalih, sljedeći članovi: grof Zeppelin, grof Matuschka, barunica Anny Ebner od Eschenbacha, viši građevinski savjetnik, dipl. inž. Hermann Riedinger i direktor Konstantin Weisser, a u početku kao suosnivač Rudolf Bachmann, od kojeg se Savez uskoro odvojio. Doživotni predsjednik Saveza bio je Bruno Gröning.

Profitna orijentacija tajnika pobjeđuje dobrobit bolesnika

Tajnik Saveza bio je hajdelberški novinar i lektor Egon Arthur Schmidt. Već se u Herfordu jako približio "čudotvornom liječniku" i osnovao je savez Prsten prijatelja Brune Gröninga. Međutim, Prsten nije djelovao u smislu Brune Gröninga te se ubrzo raspao. Gröning se tada odvojio od Schmidta, budući da je Schmidt pronevjerio dobrovoljne priloge.

1952. godine Schmidt se iznova okrenuo Gröningu, izjavivši da je uvidio svoje pogreške. Molio ga je da smije pomagati u izgradnji njegova djela, pa ga je Bruno Gröning iznova prihvatio kao suradnika. Schmidt je iznova imao priliku odlučiti je li mu doista stalo do dobrobiti bolesnika, ili samo do vlastite financijske dobiti.

1955. godine Bruno Gröning se konačno odvojio od Schmidta koji se nije nimalo promijenio. Stalno je pokušavao profitirati na račun Gröningovih sposobnosti. Schmidt je nakon odvajanja pokrenuo više sudskih postupka protiv Gröninga. Htio je izvući novac za svoju dobrovoljnu suradnju.

Tko je tu zbog koga – Savez zbog Gröningova djelovanja, ili je Gröningovo djelovanje zbog Saveza?

Poslovanje Saveza preuzeli su Konstantin Weisser i Hermann Riedinger. Izgledalo je to veoma obećavajuće, budući da su obojica bili vrlo okretni te je njihovo obrazovanje moglo biti od koristiti Djelu Brune Gröninga. No, postojala je i opasnost da će htjeti nadmoćno djelovati protiv volje jednostavnog radnika, budući da on nije imao njihov stupanj obrazovanja.

S vremenom su se stvari doista razvile u tom smjeru. Bruno Gröning je sve teže komunicirao s njima. Činilo se da su posve zaboravili kako Savez nosi Gröningovo ime i da postoji baš zbog njega. Za njih je Gröningov savez postojao sve više svrha samom sebi. Potpuno su izgubili iz vida njegov pravi cilj – pomaganje potrebitima. Izgledalo je kao da ne žele priznati da je Gröning taj preko kojeg su se događala iscijeljenja, a ne Savez.

Tako se Gröningov savez sve više razvijao u svoju suprotnost. Za čovjeka čije je ime nosio, Savez je postao zatvorom koji ga, umjesto oslobođenja, sve više ograničava.

Dokumentarfilm

Dokumentarni film:
„Fenomen
Bruno Gröning”

kino termini u gradovima diljem svijeta

Grete Häusler-Verlag

Naklada Grete Häusler: Veliki izbor knjiga, časopisa, CD-a, DVD-a i kalendara

fwd

Znanstvenici dolaze do riječi: Zanimljivi aspekti Učenja Brune Gröninga